lundi 11 mars 2024

Dieu de l'univers, l'ouvrage de Jean Reynold sur l'existence de Dieu


Basé sur la raison et la foi, nous démontrons que Dieu n'est pas une illusion mais une réalité. Nous recourons principalement à la rationalité, car nombre de ceux qui doutent de l'existence de Dieu rejettent également la Bible. Il est impossible de leur persuader autrement que par la logique et la science. Ensuite, ceux qui ont une foi profonde en Dieu par le biais de la Bible peinent à le prouver sans cette référence. 

Dans un premier temps, nous abordons la croyance en Dieu chez les hommes pré-philosophiques et nous interrogeons les raisons de cette croyance. Après l'avènement de la philosophie, nous examinons comment les philosophes et les athées remettent en question l'existence réelle de Dieu, le considérant comme une illusion. Nous analysons ensuite cinq de leurs arguments les plus redoutables, susceptibles de semer le doute quant à l'existence de Dieu, notamment "Qui a créé Dieu ? D'où vient Dieu ?" 

Nous présentons ensuite des preuves rationnelles, scientifiques, logiques et bibliques démontrant l'existence de Dieu. À l'intérieur de ce sujet principal, nous développons deux autres vérités très intéressantes que quiconque cherche la vérité devrait lire. Nous démontrons historiquement et archéologiquement l'existence réelle de Jésus sur Terre, puis nous démontrons logiquement et scientifiquement que la Bible n'est pas une œuvre purement humaine. 

Editions Petra

Vente signature pour bientôt!

vendredi 8 mars 2024

REFLEKSYON SOU LIDECHIP KRETYEN| Liv la gratis!


 Depi gen moun k ap suiv ou, ou se yon lidè. Fanm oswa gason, iletre kou save, rich oswa pòv, kèlkeswa nasyonalite ou, depi yo tande lè ou pale, ou se yon lidè nan yon nivo. Ou pa bezwen etidye lidèchip pou yon papye sètifye lidèchip ou, ou se yon lidè kote w ap dirije a. Legliz pa oblije òdone ou ni enstale ou pou yo rele ou « lidè ». Se ou y ap gade ak tande paske ou se yon gid, yon menè, yon siperyè, yon motivatè, yon enfliyansè, yon responsab, yon direktè, yon sèvo, yon patwon, yon mèt, yon otorite ; ou se tèt la, yon kòmandan, ou se chèf ki la pou bay direksyon pou tout moun pran, lòd pou tout moun koube. 

Antanke lidè, ou ka yon paran, yon pitit, yon timoun, yon jèn, yon granmoun, yon senp predikatè, yon dyak, yon pastè, yon dirijan kilt, yon maestwo, yon monitè, yon elèv, yon pwofesè, yon evanjelis,…Lidè yo se prezidan lajenès, prezidan gwoup ak koral, responsab selil yo, chak manm ki gen yon responsablite nan yon depatman nan Legliz la. Depi yon moun ka pran oswa egzekite yon desizyon, li se yon lidè.  

Yon lidè ka egzèse lidèchip li nan Legliz (lidè kretyen), nan yon relijyon (lidè relijye), nan yon kominote kretyen an (lidè kretyen), nan yon zòn (lidè kominotè), sou rezo sosyal yo (enfliyansè, pèsonalite piblik), nan politik (lidè politik), nan espò (lidè espòtif), nan biznis oswa komès (lidè ekonomik). Gen lidè nan medya, nan lekòl ak nan tout kalite domèn, epòk ak espas nan lavi. Tout kote ki gen moun nesesite yon lidè e tout lidè bezwen yon gwoup moun pou dirije. Depi ou itil, ou gen yon talan, yon kalite, yon konpetans, yon gwoup moun bezwen ou, ou ka vin yon lidè.

Li tout liv la konplè isit la: REFLEKSYON SOU LIDECHIP KRETYEN


lundi 4 mars 2024

Dirije avèk sajès: Liv la konplè e gratis.

 


Plizyè prensip ka motive yon lidè kretyen nan yon legliz oswa nan sektè evanjelik la: konesans, pouvwa, enterè, tradisyon ak renmen pou Bondye.

Lidè konesans motive a vle aplike tout sa li te aprann pou li ka byen dirije. Liv li te li, seminè li te suiv, sètifika ak diplòm li te dekwoche, opinyon yon otè li pi apresye; tout sa yo domine lidèchip li. Menmsi anpil fwa pa gen rezilta satisfezan nan inisyativ l ap pran, li kontinye chita sou konesans li pou avanse.

Lidè pouvwa motive a pa sispann gade sou otorite li, pozisyon li ki pouse li fè sa li vle. Li pa sousye de erè li ka fè, enpak negatif desizyon li ka fè e menm kritik pa ka fè li chanje ide. Dayè, li prè pou abize pouvwa li pou jwenn tout sa li dezire wè, konnen, di ak fèt.

Lidè enterè motive a, sitou lajan, prè pou fè tout bagay depi li ka jwenn sa li bezwen an. Li pa pè sanksyone, revoke depi enterè li menase. Nenpòt moun ki ka finanse li ka kòmande li. Tout moun ki pa nan enterè li se potansyèl ènmi.

Lidè tradisyon motive a menm chita sou tout sa ki te konn fèt avan menmsi yo pa bay rezilta. Sa ki ensansyèl se rete fidèl avèk tradisyon an pou li ka montre tout bagay ap byen mache. Sou pwen sa a, Rick Warren di : « Fraz yo pi renmen nan legliz tradisyon motive a se ‘’Nou te toujou fè l konsa’’ ». Lidè sa a ka pami moun k ap plenyen yo pandan se li menm ki pou deside deklannche chanjman an. Li pè pou pa gen soulèvman kont li osinon pou li pa pèdi pozisyon li ak enfliyans li.  

Lidè renmen pou Bondye motive a dirije pou fè Bondye plezi, menm lè se nan dezavantaj li. Li aji tankou Bondye t ap aji. Se travay l ap fè a ki pi enpòtan, se pa pozisyon oswa tit. Li pa dekouraje akoz kritik, dekourajman, echèk, sanksyon, akizasyon ak barikad. Li toujou jwenn okazyon pou sèvi Bondye, anndan oswa deyò legliz.

Nenpòt motivasyon ou ta genyen pami sila ou sot li yo, w ap bezwen sajès pou dirije. Sayil pa t ap janm imajine Bondye te ka detwone li pou dezobeyisans. David te panse li te ka pwofite pouvwa li san peye konsekans. Anpil nan lidè popilè ki te kite ògèy mennen yo pa t panse sajès te dwe pi bon zanmi yo.   

Gen plizyè rezon pou yon lidè kretyen dirije avèk sajès :

1.      Bondye gen sajès depase tout saj nan monn lan e nan tout tan avan ak aprè (1 Korent 3.19[1]).

2.      Lòm di, panse e planifye sa li konnen men se nan men Bondye desizyon an ye akoz lòm pa ka konnen kilè l ap mouri (Pwovèb 19.21)

3.      Anpil lidè ki byen fòme sou lidèchip pa ka reyisi nan ministè yo (2 Timote 2.22).

4.      Anpil prensip nan lidèchip chita sou konesans ak eksperyans lòm, yo pa biblik ni evanjelik ki fè yo pa toujou efikas (Mak 7.8-9, 10.35-45).

5.      Lavi a se yon lekòl, pèsonn pa janm fin aprann (Tit 2.3-4). Plis yon lidè ap fè eksperyans, plis l ap aprnn.

6.      Sa yon lidè panse ki bon pa toujou sa k ap fè Bondye plezi (Ezayi 55.8-9).

7.      Pa gen yon lidèchip inivèsèl pou tout legliz lokal lè nou konsidere divès doktrin nan Krisyanis la, chak zòn, chak asanble ka nesesite yon lidèchip diferan selon reyalite l ap fè fas.  

8.      Gen pwoblèm se pa lajan, konesans, tradisyon ak pouvwa ki ka rezoud li, se sajès.

 

« DIRIJE AVÈK SAJÈS » se yon nouvo gid pou evalye efikasite lidèchip kretyen parapò avèk vizyon Jezi pou transfòmasyon ak devlopman tout kwayan.

 

Se pou chak lektè ki konsakre tan pou li liv sa a jwenn tout plis limyè, plis sajès, plis kouraj ak plis sans responsabilite nan travay Senyè a.

Jérôme Dorsonne Emerson

Ekriven

Li liv la gratis nan lyen sa a:DIRIJE AVEK SAJES



[1] Tout referans yo pa jistifye rezon yo. Majorite se pou ilistre.

dimanche 3 mars 2024

Se yon tewolojyen ki te tradui Bib w ap sèvi a!

 

Anpil moun kwè etid tewoloji se pou pastè yo sèlman. Gen lòt ki di yo pa bezwen etidye tewoloji paske se koze raketè, pwofesyonèl filozofi oswa lojik. Se yon erè ki grav anpil anpil lè nou konnen se tewoljyen ki te tradui Bib Louis Segond an tout moun sa yo ap itilize. Ebyen, nan kad travay sansibilizasyon tewolojyen Jérome Dorsonne Emerson ap fè, li te mete avèk plizyè aspiran nan tewoloji pou tradui atik sa a nan lang kreyòl W ap jwenn vèsyon fransè a sou Wikipedia.

Si ou ta pran tan ou li l pou w konprann, w ap rann ou kont nivo inyorans ki ka anpeche ou konn verite ak valorize tewolojyen yo nan tout travay y ap fè nan legliz la. Tout kretyen ta dwe etidye tewoloji, malerezman, yo fè yo konnen se zafè pastè sèlman. Li byen epi pa bliye pataje l bay lòt moun ki pa ta konprann sa. 

Louis Segond

Louis Segond, ki fèt 3 me 1810 nan Plainpalais e ki te mouri 18 jen 1885 nan Jenèv, te yon pastè pwotestan ak teyolojyen Swis. Ant 1874 ak 1880, li te tradui Bib la an fransè soti nan vèsyon ebre ak grèk yo. Se li menm nou rele Bib Segond an.



Jenès ak fòmasyon Louis Segond 

Louis Segond te fèt nan Plainpalais, yon vil ki te vin tounen yon distri nan Jenèv (Lasuis). Li te soti nan yon fanmi modès. Papa l  te yon Katolik orijin fransè ki te sèvi nan lame Napoleyon an e ki te dirije yon boutik soulye nan “Rue de la Croix-d'Or” nan Jenèv. Manman li te moun Jenèv ak pwotestan. Tou de pitit gason koup la te batize nan Legliz Pwotestan nan Jenèv.



An 1826, Segond te enskri nan Akademi Jenèv kote li te etidye syans natirèl ak medsin. Answit, li te deside etidye teyoloji. Li te fè sa nan fakilte tewoloji pwotestan nan Estrasbou. Pandan etid li, li te genyen yon konpetisyon Konpayi Pastè Jenèv te òganize sou tèm “Dogme de l’immortalité de l’ame” pami Ebre yo. Nan 1834, li te soutni yon tèz bakaloreya nan tewoloji ak yon etid kritik sou Liv Rit la epi li te pran yon pòs pastoral nan Jenèv.

Nan lane 1835, li te bay yon etid kritik e ekzegetik nan liv Eklezyas la pou tèz tewoloji lisans li ak yon travay nan lang laten sou reprezantasyon Vetyo-Testamantè Sheol. Answit, nan lane 1836, li te defann yon tèz doktora nan teyoloji ki te rele “De la nature de l’inspiration chez les auteurs et dans les écrits du Nouveau Testament”. 

Karyè pwofesyonèl Louis Segond 

Nan lane 1836, li te fonde nan vil Jenèv yon sosyete ekzejèz nan Nouvo Testaman an ki te egziste jiska 1841. Ant 1838 ak 1840, li te prepare kou gratis sou istwa lang ebre a (1838) ak sou entèpretasyon liv Jenèz la (1839-1840). 

An 1840, li te konsakre pastè nan pawas Chêne-Bougeries, toupre Jenèv,  kote li te egzèse ministè pastoral li pandan vennkat lane, pandan l ap kontinye fè rechèch sou lang ebre ak Ansyen Testaman an. Li sitou pibliye, an 1841, “Traité élémentaire des accents hébreux”; an 1856, “La Géographie de la Terre sainte”e an 1864, Krestomati Biblik la ki se yon bouyon tradiksyon konplè Bib la. Apre sa, li te konsakre tèt li nan anseye ebre biblik ak Ansyen Testaman an nan Akademi Jenèv la.

Tradiksyon Ansyen Testaman an.

Nan mwa Jiyè 1864, li te demisyone nan fonksyon pawas li yo epi li te mete tèt li a dispozisyon Konpayi Pastè Jenèv la ki te vle yon nouvo tradiksyon Ansyen Testaman an, ki te dwe fidèl ak tèks orijinal yo ak ekri nan yon lang aktyèl.  Li te siyen yon akò ak Konpayi Pastè Jenèv la ki te endike travay tradiksyon Ansyen Testaman an ta fini nan sis lane. Nan fen chak ane, li ta fè rapò sou pwogrè li, pandan y ap gen dènye mo nan evènman remak soti nan Konpayi pastè. Apre li fin kalkile kantite vèsè li pral gen pou l tradui chak jou, Louis Segond kòmanse travay. Tradiksyon li an te fini nan fen 1871, sepandan, piblikasyon an te fèt tikras pa tikras. Vèsyon konplè a, ki te soti an 1874, te pibliye an 1873 nan edisyon Cherbuliez. Li te repibliye an 1910 ak Nouvo Testaman an pa Sosyete Labib Britanik ak Etranje anba tit "La Sainte Bible par Louis Segond, docteur en théologie, d’après les textes originaux hébreux et grec”. 

Nouvo Testaman tradiksyon ak ansèyman

Nan 1872, Louis Segond te vin pwofesè lang ebre ak ekzegèz nan Ansyen Testaman nan Fakilte Teyoloji Pwotestan nan Estrasbou. Li te antreprann, sou baz edisyon kritik Constantin Tischendorf, tradiksyon Nouvo Testaman an. 



Levanjil Matye a te pibliye an 1878, Levanjil Jan an 1879 epi finalman, tout Nouvo Testaman an te parèt an 1880 pa Éditions Cherbuliez. Premye piblikasyon tradiksyon Ansyen Testaman an te soti nan dat 1874. Tou (2) te pibliye nan yon sèl volim pou premye fwa nan Oxford an 1880. Pandan yon syèk, li te referans nan Protestantis fransè a.



Nou dwe Louis Segond tou tradiksyon monològ Schleiermacher yo ki te pibliye nan okazyon santenè nesans Friedrich Schleiermacher, an 1868. 300,000 kopi yo te pibliye ant 1880 ak 1910.

Sous: Wikipedia

Tradiksyon: PINTH/EBP mas 2024





Eske fònikasyon ka anpeche m sove? Liv la gratis!




Nan sa ki konsène levanjil, lè yo pale de sove (delivre), yo pale de peche ki se danje ki fè Jezi te vin mouri pou delivre tout moun ki kwè nan li. Bib la di : « Moun Bondye voye nan lachè a vin chache sa ki te pèdi pou l delivre yo » (Lik 19.10).

Non sèlman Jezi te vin chache pechè yo, li te vin sove yo tou. Sepandan, tout pechè li jwenn yo p ap sove paske sove se yon chwa chak moun ka fè, se pa yon obligasyon. Ou ka vle wete yon moun nan yon danje, li pa deside (Mak 16.15-16). 

Menm jan an, Bondye pa fòse moun sove men li itilize pasyans pou li tann, san li pa swete lanmò moun sa (Ezekyèl 18.23 ; 2 Pyè 3.9). Alò, èske yon moun, swadizan kretyen, ka sove si l nan fònikasyon? 

Repons la nan liv sa. Ou ka li l gratis. Peze la👉 Eske fònikasyon ka anpeche m sove?

Lòt liv ki disponib gratis!!!!


Peze la👉KONVIKSYON




Peze la👉 Que dois-je faire?


Peze la👉Zel nanm


                                                                       Peze la👉Mil pawòl


Peze la👉Rel Dezespwa


samedi 2 mars 2024

REL DEZESPWA! Liv la gratis!

 



Alo kadav !


Listwa ap nwi memwa m

Mizè kidnape lavi m

Pwoblèm nan tèt mwen

Demen sot nan kalandriye m

Pon lavi kraze devan m

Lakay pran dife dèyè m

Lajistis efase non m nan kaye l

[Ensekirite] nan kò m

Plètil lanmò !

Li tout liv la nan lyen sa a: Rèl dezespwa

Que dois-je faire? Le livre gratuitement!

 


1.                  Mes parents me forcent d’aller à l’église mais je n’aime pas y aller, p7-12

 2.      Mes parents menacent de m’expulser de la maison si je ne quitte pas mon partenaire, p13-17

 

3.      Je n’arrive pas à avoir un horaire précis pour prier, p19-2

4.      Je n’arrive pas à pardonner un ami qui m’a fait du mal, p25-30

5.      J’ai déjà eu ma première relation sexuelle avec mon partenaire mais je ne veux pas continuer, p31-34

6.      Je ne peux pas m’empêcher de poster les photos de mon corps sur les réseaux sociaux.

      Y’a-t-il un danger ? Si oui, que dois-je faire ? 35-39

 Lisez le livre complètement ici: QUE DOIS-JE FAIRE?


mercredi 28 février 2024

ZEL NANM|Liv gratis!

 


1. Moun ou renmen an

Gen yon moun ki ale, se kòmsi yon pati nan

ou ki ale. Gen yon lòt ki ale, li pa menm konpare

ak tivan ki fè branch souke.

Gen yon moun ki pale, vwa l sèlman fè w

tranble san w pa menm wè li. Gen yon lòt ki

pale, se kòmsi yon fèy papye ki te tonbe atè.

Gen yon moun ki mouri, se kòmsi lavi w pèdi

sans. Gen yon lòt ki mouri, ou pa menm sonje si l

te egziste.

Gen yon moun ki souri ba w, se tankou

lespwa k ap boujonnen. Gen yon lòt ki souri, se

tankou li t ap fè piblisite pou ipokrizi.

Gen yon moun ki di l renmen w, ou gen pou

pase yon bon tan ak kè kontan pou tan sa fè w

plezi. Gen yon lòt ki di l renmen w, li fè w anvi al

fè pè oswa mè.

Gen yon moun ki joure w, ou fè silans paske

malgre w gen rezon, ou pè blese l pou tan w

renmen l. Gen yon lòt ki joure w, li ba w rezon

pou w pa janm renmen.

Gen yon moun ki mande w padon, ou santi w

delivre paske w t ap mouri ak lanvi pou w

rekonsilye avè l. Gen yon lòt ki mande w padon,

ou regrèt ou te gen pitye.

Gen yon moun k ap li mesaj sa a, li kontan

paske l dekouvri kèk pawòl pou li kontinye

renmen yon moun. Gen yon lòt ki fache paske l

pa ta renmen moun li renmen an li mesaj sa a.


Li plis pase 10 lòt tèks nan liv la konplè:ZEL NANM

Konviksyon! Liv la gratis!

 


LESON NAN CHEMEN ERÈ

Apèn li sot nan antèman papa li nan simityè Senmak la, Daniz ap antre lakay li, li rankontre yon ansyen kamarad li pandan l ap desann machin ki t ap transpòte moun yo. Malgre li nan dèy, li pa byen akeyi li.

-       O ! Daniz, kòman ou ye bebi?

-       Mwen la ui Madou, e ou menm?

-       Mwen anfòm men genlè ou te nan…

-       Ui, mwen soti nan fineray papa m.

-       Kòman sa? Papa w mouri? M pa t janm tande ti medam yo di sa sou gwoup la non.

-       Non, paske sa fè lontan nou dekonekte. Epi sa pa fèt twò lontan pase sa.

-       M konprann sa. Antouka, menmsi se anreta, mwen prezante ou kondoleyans mwen, Daniz e m vrèman regrèt m pa t konn sa avan pou m te vin sipòte w.

-       Mwen konnen ou pa t ap manke men pa fatige w. Tout bagay fini.

-       Oke. Alò, ban m ba w nimewo Whatsapp mwen, konsa n a repran kontak. Sa w panse? M pa vle kenbe w twòp.

-       Dakò.

Yo fè echanj nimewo epi youn separe de lòt. Pita nan aswè, zòn nevè konsa, Madou ekri Daniz.

-       Ti baz, kòman sa ye? Se Madou.

-       Oke, mwen wè wi. Ou anfòm?

-       Ui, n ap kenbe. Kisa w fè menm?

-       Mwen pa fè twò gwo bagay non. Mwen nan kou enfòmatik epi m ap tann pou m antre nan inivèsite a.

-       O, se byen. Kisa w pral etidye la menm ?

-       Administrasyon oswa Dwa. M pa vrèman gen yon chwa final. E ou menm?

-       Ou konnen, m pa t gentan fini ane lekòl la, m te lage m nan fè biznis.

-       Se byen sa. Kisa w ap vann menm?

-       Tout bagay. M achte pou revann. M ale dèyè legliz epi m konn ale Ponsonde tou. Depi se kote m ka fè lajan, m la.

-       Pale m sa, ou te toujou yon fanm ki renmen fè biznis. Felisatasyon!

-       Mèsi, men…

-       Kisa ?

-       Bon, sèke mwen gen yon ti moun.

-       Deja Madou ?

-       Ou konnen sè m nan. Depi w nan renmen epi w ap fè dezòd, aksidan sa yo ka rive.

-       Oke, m konprann men pa kite yon lòt vini non, paske lavi a difisil anpil ui.

-       Mèsi pou konsèy la. M ap degaje m pou evite sa paske koulye a, mwen anba zèl Kris. Malè sa yo p ap rive m ankò.

-       M byen kontan aprann sa.

-       E ou menm, Daniz, ou pa gen vèso[1] ?

-       Ou vle di menaj ?

-       Vwala, se sa.

-       Non, mwen poko prè pou jan de vi sa yo sitou papa m fèk antere. Mwen plis fokis sou pwofesyon m ap aprann nan pou m ka pi byen prepare pou m afwonte lavi a.

-       Bèl bagay ui. Mwen sonje lè m pa t ko nan bagay sa yo. Men m pa fin regrèt non paske m gen yon pitit fi m renmen anpil. M pran leson an epi m konsakre lavi m pou edike li pou li pa fè menm wout avè m.

-       Mwen ankouraje ou fè sa, zanmi m.

-       Oke, mèsi.

-       M ap kite w wi. M gen dòmi, n a pale yon lòt fwa.

-       Pa gen pwoblèm kòkòt. M te kontan tande w. Bon lannuit.

-       Pataje.

Madou ak Daniz te fè reto ansanm nan Lise Bisantnè a. Madou pa t pase akoz li pa t sou lekòl. Malgre yo te vin pa t nan menm klas, yo te toujou rankontre jiskaske yo te kreye yon gwoup Whatsapp pou pale. Kèk tan apre, gen nan yo ki te ale Etazini, Kanada, Sendomeng ak lòt ki te toujou rete Senmak. Daniz te vin chanje nimewo epi pa t gen twòp konvèsasyon antre yo ankò.

Yo vin rankontre delane aprè. Yon sèl kou zanmitay la rekòmanse. Sepandan, yo chanje. Madou vin pran lavi l plis oserye aprè li te vin ansent malgre li te batize epi fè yon pitit fi. Depi lè sa tou, li te pran Levanjil oserye. Daniz te toujou pè fè sa. Dayè, jiskaske yo vin rankontre, li toujou pa renmen.

Telechaje epi li tout rès istwa a la: KONVIKSYON

[1] « Rekto vèso » vle di youn nan de moun ki renmen.

DAS 2: DEZI oswa NESESITE

    Nenpòt kretyen ka vin yon lidè men li pa sifi pou yon kretyen anvi vin lidè paske lidèchip se yon nesesite. Se pa yon pozisyon daso, se ...